6. svi 2016.

NJEMAČKA OMOGUĆILA VELIKU STVAR ZA BOSANCE: Pogledajte kako legalno možete živjeti u Nemačkoj…


Dan uoči samita u Briselu i nešto ranije od planiranog, u Njemačkoj je danas na snagu stupio novi paket zakonskih mjera o pravu na sticanje azila u zemlji koji, između ostalog, predviđa i da ljudi sa Balkana dobiju legalne mogućnosti za pronalaženje posla.

“Ljudima iz Bosne, Makedonije, Srbije, Kosova, Albanije i Crne Gore treba da budu date šanse za “legalnu migraciju” i za rad u Njemačkoj”, navode njemački mediji, predstavljajući paket novih zakonskih rešenja u cilju savladavanja izbjegličke krize.

“Onaj ko može da dokaže da ima radni ugovor ili ugovor o obrazovanju u skladu sa tarifnim standardima zemlje, smije raditi ili se obrazovati”, predviđa novi zakon koji je, zapravo, trebalo da stupi na snagu 1. novembra.

Organizacije za ljudska prava, opozicioni političari, pravnici i istraživači života migranata oštro su reagovali protiv novih zakonskih rješenja, koja, između ostalog predviđaju brzo deportovanje odbijenih azilanata, bez prethodnog najavljivanja, kako se oni, u međuvremenu, ne bi mogli sakriti od nadležnih organa.

Na drugoj strani bi, međutim, kroz razgradnju birokratskih institucija i prepreka, izgradnja domova za izbjeglica trebalo da bude jednostavnija, kao i efikasnije mjere integracije onih, koji imaju pravo na ostanak u zemlji.

Pomoć za izbjeglice će u 2016. godini biti povećana na šest milijardi evra, a njemačke pokrajine i lokalne zajednice će od savezne države dobiti dodatnih tri milijarde evra, prenose mediji.

Savezna država obećala je pokrajinama i gradnju oko 150 000 smještajnih mjesta za izbjeglice, umjesto sadašnjih 45 000 koji odgovaraju zimskim standardima, a kada je riječ o prijemnim centrima, tu bi podnosioci zahtjeva za azil smjeli da žive do šest, umjesto sadašnja tri mjeseca i da se, onda, što se odnosi, prije svega, na Balkan, direktno vraćaju u zemlje svog porjekla.

Protjerivanje odbijenih azilanata se u buduće može odložiti za najviše tri, umjesto dosadašnjih šest mjeseci i onima, koji moraju da napuste zemlju, a nisu to u predviđenom roku učinili, biće ograničena pomoć.

Izbjeglicama u prihvatnim centrima će se, umjesto novca, pružati usluge koliko god je to moguće, a Njemačka će, najavljuje se, otvoriti vrata za integracione kurseve za azilante i one kojima se boravak u zemlji toleriše i, istovremeno, povećati finansijska sredstva za to, prenose danas njemački mediji.

Savezna država predviđa i mogućnost da azilanti dobiju zdravstvenu karticu sa kojom bi mogli da idu direktno ljekaru, a podnosioci zahtjeva za azil, koji imaju medicinsko obrazovanje, mogu dobiti šansu da pomažu u medicinskom zbrinjavanju ljudi u izbjegličkim kampovima.

“Njemačka stoji iza svojiih humanitarnih i evropskih obaveza i očekuje isto od svojih partnera. U to spada i pridržavanje pravila ‘Dablin III’ i solidarnost pri prihvatu izbjegllica. Odluka da se hiljade izbjeglica iz Mađarske prime, treba da ostane izuzetak od pravila. Njemačka teži fer-raspodjeli izbjeglica u Evropskoj uniji…za savladavanje uzroka bežanije biće povećana sredstva za prevenciju i prevazilaženje kriza za 400 miliona evra godišnje…”, prenose njemački mediji danas i navode da oko takozvanih tranzitnih zona nema, međutim, još dogovora.

“Novo pravo na azil stupilo je na snagu danas. Ipak, oko takozvanih tranzitnih zona se, uprkos navodnom dogovoru u principu, o tome i dalje diskutuje. Socijaldemokratska partija odbija (SPD) “masovne zatvore”, piše danas nedjeljnik “Cajt”.

Tranzitne zone na granicama za izbjeglice

Sam ministar unutrašnjih poslova Njemačke Tomas de Mezijer je, do duše, bez navođenja detalja, potvrdio da se vladajuća koalicija u principu dogovorila o stvaranju takozvanih tranzitnih zona na njemačkim granicama za izbjeglice, navode mediji.

On je, takođe, rekao da o tome još ne postoji konačni dogovor i da se detalji moraju dogovoriti, ali da među koalicionim partnerima postoji saglasnost o tome da se na granicama mora omogućiti brzi postupak za tražioce azila.

“To je jedan veliki korak”, rekao je de Mezijer, prenose mediji, nazivajući spornim takve tranzitne zone koje, međutim, sudeći prema anketama, podržava dvije trećine Nijemaca.

Njemački tabliod “Bild” je ovih dana pisao da se planiraju takozvane tranzitne zone na njemačkim granicama, prema Austriji na primjer, odnosno, specijalni prijemni centri šatorskog ili kontejnerskog tipa, direktno na granicima Njemačke ka inostranstvu.

To bi se “proglasilo eksteritorijalnim oblastima”, što onda znači da “ne pripadaju njemačkoj državnoj teritoriji”, saznaje tabliod.

Tu bi se onda za nekoliko dana odlučivalo da li će neko biti prijemljen ili odbijen i odbijeni podnosioci zahtjeva za azil bi zatim, kako se kaže, direktno bili vraćani u zemlju porjekla- vozom ili avionom ili na dobrovoljnoj bazi.

Te zone bi važile za sve one čiji je dolazak neosnovan, poput ljudi iz zemalja takozvanog sigurnog porjekla, piše tabloid.

Piše: ATV